Alfred Nobel

Alfred Nobel punim imenom Alfred Bernhard Nobel rođen je u Stockholmu, 21. listopada 1833. godine. Bio je švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac i industrijalac.

 Znao je reći da je dobročinitelj čovječanstva. U čast Alfreda  Nobela  je nazvan kemijski element nobelij otkriven 1956. g. Bio je sin Immabuel Nobela i Andriette Ahlsell Nobel. Njegov otac je bio pronalazač ( izumio je šperploču), ali bez novca svoje za svoje ideje. Posebno se zanimao za barut, u ono vrijeme praktički jedinog eksploziva, pa je svoje zanimanje prenio na svog sina. Alfred 1842. sa svojom obitelji se preselio u Rusiju, gdje se je otac počeo baviti izgradnjom morskih mina za potrebe vojske Carske Rusije u ratu. S obzirom da se matrijalno stanje obitelji popravilo Alfred i njegova braća su imali najbolje učitelje, iako nisu išli u školu. Alfred je učio jezike i kemiju, a sa 18 godina otišao je na četiri godine u SAD gdje je kraće vrijeme radio i studirao kod John Ericessona.

 Nakon kraja rata 1856.g. obiteljska je ŠTO JE PROPADALOpropadala pa su roditelji sa najmlađim sinom vratili u Švedsku, dok su ostala braća pokušali spasiti pogon. Ludvig Nobel 1859.g. preuzima tvornicu i znatno je proširuje. Alfred se posvetio istraživanju eksploziva, u jako sigurnoj proizvodnji nitroglicerina, gdje vidi zaradu u širokoj industriskoj namjeni. 3. rujna 1864. se dogodila velika eksplozija u kojoj su život izgubili petorica radnika, uključivši najmlađeg Alfredovog brata Emila.

Alfred Nobel

Alfred se nije ženio, ali je imao je dvije velike ljubavi jedna je bila sa barunicom, a druga je sa Australkom. 1865.g. Alfred Nobel je izumio svoj najvažniji izum- detonacijsku kapsulu koja je imala živin fluminat, osjetljiv eksploziv pomoću kojeg je nitroglicerin mogao goriti u svako doba. Taj upaljač bio je samo osnova za svu daljnu tehnologiju eksploziva. 1887.g. dolazi do novog eksploziva koji bio jači od baruta. Kasnije otkriva gelignit (mješavina nitroglicerina i nitroceluloze) koji je bio snažniji i čak se lakše s njim manipuliralo nego s dinamitom. Bio je veuma plodan pronalazač, a o tome rječito govori činjenica da je patentirao čak 335 izuma. ''Predstavili su ga kao 'genija zla', i kao 'trgovca smrću'.

Njegov jedini cilj u životu je bio širiti znanje i pomoći ljudima. Nakon što je umro svoje bogastvo od 31,5 milijuna švedskih kruna je ostavio čovječanstvu. Navodno je oporuku napisao 27.studenog 1895.godine na poderanom komadiću papira. Alfred je umro zbog krvarenja mozga 10. prosinca 1896. godine. Četiri godine nakon njegove smrti utemeljena je Nobelova nagrada.

DESMOND TUTU

Desmond Tutu

Desmond Tutu punim imenom Desmond Mpilo Tutu. Rodio se 7. listopada 1931. godine.

 On je južnoafrički aktivist i umirovljeni nadbiskup (anglikanske crkve) koji je dobio Nobelovu nagradu za mir 1984. godine. Nakon školovanja postaje angelikanski đakon 1961. godine Tutu postaje svećenik. 1962. otputovao je u London gdje je završio angelikansku teologiju. Tijekom boravka u Engleskoj, obavljao je svoje svećeničke dužnosti. 1970.predava na Nacionalnim sveučilištu Lestonu.1977. službeno postaje biskup Lesota. Godine 1978. izabran je za glavnog tajnika južnoafričkog vijeća Crkava. Krizizirao je vlast i zalago se za prava crnaca. Bio je biskup Johannesburga od 1984. do 1986. godine, te je postao nadbiskup Cape Town 1986. godine. Predsjednik je Afričke konferencije crkava i jedan najutjecajnih vjerskih vođa. Glasnogovornik je ljudi bez prava glasa, te predstavlja moralni uzor. Bio je prvi angelikanski nadbiskup Cape Towna, Južne Afrike, primas crkve Provincije Južne Afrike. Tutu je borac za ljudska prava. Svoj ugled koristi za pomoć u borbi protiv AIDS-a, tuberkuloze, homofobije, siromaštva i rasizma. Nagrade koje je dobio su:

Ø Nagradu Albert Schweitzer (za humanost 1986.)

Ø Gandhijevu nagradu (za mir 2005.)

Ø Predjedničku medalju (za slobodu 2009.)

Tutu je napisao nekoliko knjiga:

Ø Nada i patnja (1983.)

Ø Stvoreni za dobrotu (2010.)

Ø Knjiga praštanja (2014.)

Diana Spencer

Diana Spencer

Diana Spancer se rodila 1. srpnja 1961. godine, bila prva supruga britanskog prijestolonasljenika, Charlesa, princa od Walsa.

 Na Charlesu se vršio pritisak, da se oženi kako bi osigurao nasljednika. Već je bio u svojim tridesetima kada je upoznao trinaest godina mlađu Dianu. Jedini uvjet  koji mu je majka (Elizabeta II.) postavila pri odabiru bio je da mora biti protestantkinja i da bude kraljevskog ili bar plemićkog roda. Diana je radila u Londonu kao dadilja, što je kraljici ispunilo očekivanja. Charles i Diana su se zaručili  14. veljače 1981. godine, a vjenčali su se 29. srpnja 1981. u katedrali  St Paul's, a ne u Westiminsterskoj opatiji, što je tradicija zato što je nije imala dovoljno mjesta. Vjenčanje je pratilo 750 milijuna ljudi. Prvu bračnu noć su proveli u zamku lorda Mountabattena, u čast Charlesovih roditelja koji su isto tu proveli prvu noć. Rodila je dvoje djece princa Williama i princa Henry. 21. srpnja 1982. godine je Diana promjenila tradiciju da se više ne rađa Buckinghamskoj palači. Krajem 80-ih se otkriva da brak princa i princeze od Welsa propada. Na početku su mediji sve zataškavali bračne probleme. Diana je imala romansu sa  Jamesom Hewittom, a Charles sa Camillom Parker Bowles (oboje su to priznali). Diana je Charlesa prevarila s još četiri muškaraca. Kraljica nije kaznila ni Charlesa ni Dianu, iako je to veleizadaja, a kazna za veleizdaju je smrt već 666. godina. Nakon svih preljuba i problema u braku Diana i Charles su se razveli 28. kolovoza 1996. godine. 

Na sudu Diana je dobila 17,000,000 funti, zajedno sa zabranom o daljnjem raspravljanju o njihovom razvodu. Kraljica je donijela odredbu da svim bivšim supružnicima oduzima pravo oslovljavanje sa „Vaše Kraljevska Visosti“. No kraljica je i dalje priznavala Dianu kao člana kraljevske obitelji; ona je bila majka njenih unuka, od kojih će jedan postati kralj. Diana nakon razvoda postaje aktivni član organizacije Crveni križ. U nekim intervjuima je rekla da se divi  pjevačici Madonni i  britanskoj političarki Margaret Thatcher, zbog njihovih uspjeha, te Majci Tereziji, zbog njene posvećenosti humanitarnom radu. Diana je svojim ponašanjem uvijek šokirala javnost:

Ø Držala je bolesnika oboljelog od kopnice (SIDA) iako se smatralo da je ta bolest prenoviva dodirom

Ø Hodala je po minskom polju u Angoli

Ø Sastala se sa žrtvama mina u BiH

1997. godine Diana je dobila Nobelovu nagradu zbog pomaganja u čišćenju minskih polja.Umrla je 31. kolovoza 1997. godine u automobilskoj nesreći pri velikoj brzini, bježeći od novinara s Dodijem Al Fayadom. Henri Paul je izgubio kontrolu nad vozilom i udario trinaesti stup tunela. Diana je još bila živa, te je prevezena u bolnicu Pite-Salpetriere, i to tek dva sata nakon nesreće. Umrla je u 4:00 sata ujutro. Jedini tko je preživio je Dodijev tjelohranitelj, Trevor Rees- Jones.

.

FRANK SINATRA

Frank Sinatra

Frank Sinatra punim imenom Francis Albert Sinastra, rođen je 12. prosinca 1915. godine.

 Bio je pjevač, glumac, redatelj i glazbeni producent. Žanrovi koje je pjevao su: pop, jazz i swing, a njegov „istrument“ je bio vokal. S 15 godina je napustio srednju školu sa željom da postane sportski novinar, ali da bi postao sportski novinar morao je prvo raditi kao vozač kamiona za novine New Jersey Observer, te kao radnik u tiskari. Kada mu je urednik rekao da radnik tiskare nije dovoljno obrazovan za novinara, Francis je upisao večernju školu novinarstva gdje je učio engleski jezik, te je postao sportski novinar. Kada je bila riječ o pjevanju Francis se oslanjao na svoj sluh i na svoj savršen osjećaj za ritam. Njegov uzor je bio Bing Crosby koji kako je rekao da kada ga je prvi put čuo  rekao je svojoj djevojci Nancy Barbato (kasnije ženi) da želi postati pjevač. Kako bi natjerao ljude da ga slušaju nastupao je na lokalnim natjecanjima gdje su nagrade bile 10$ ili set posuđa, a u isto vrijeme obilazio je filmske studije u potrazi za prvim glumačkim angažmanom. Nakon nekoliko angažmana Sinatri je prišao veliki Tommy Dorsey i upitao ga, je li zaintersiran za mjesto pjevača u njegovu bandu, na što je Sinatra oduševljeno odgovorio kako već godinama pokušava pjevati kao što on svira trombon. U glumi je dobio Oscara za najboljeg sporednog glumca, a nakon toga su se zaredali mnogi filmovi:

Ø Guys and Dolls

Ø The Tender Trapan

Ø The Man With The Golden Arm...

     

Nagrade koje je dobio:

Ø Oscara za sporednu  ulogu (Odavde do vječnosti 1953.)

Ø Počasna nagrada akademije (The Hause I Love 1946.)

Ø Zlatni globus za najbolju ulogu (Pal  Joey 1958.) 
Umro je 14. svibnja 1998. godine.

IGRE GLADI

Moj najdraži film je režirao Gary Ross, a glavni glumci su:

       

            NAZIV ULOGE                               GLUMAC/ ICA

            Katniss Everdeen                               Jennifer Lawrence 

            Peet Mellark                                       Josh Hutcherson 

            Gale Hawthorne                                 Liam Hemsworth

            Haymitch Abernathy                         Woody  Harrelson

            Effie Trinket                                      Elizabeth Banks

            Cinna                                                  Lenny Kravitz

            Caeser Flickerman                              Stanley Tucci

            Predsjednik Snow                              Donald Sutherland

            Primrose „Prim“ Everdeen                 Willow Shilds

            Gđa. Everdeen                                               Paula Malcomson

            Rue                                                    Amandla Stenberg

            Cato                                                   Alexander Ludwig

            Tresh                                                  Dayo Okeniyi

            Clove                                                 Isabelle Fuhrman       

            Foxface                                              Jacqueline Emerson

            Glimmer                                             Leven Rambin                                                                       Marvel                                                Jack Quaid

            Seneca Crane                                     Wes Bentley

            Portia                                                 Latarsha Rose

RADNJA FILMA

U ruševinama Sj. Amerike zemlja Panam ima 12 okruga. Iz svakog okruga se odabere jedan dječak i jedna djevojčica u dobi od 12 do 16 godina. Djevojčice  i dječaci žrtvuju svoje živote u Igrama gladi. Igre gladi su nemilosrdne igre u kojoj svaki natjecatelj pokušava ubiti ostale dok ne ostane samo jedan/a pobjednik koji osvaja čast, darove i hranu. Tijekom Igra gladi sve se prenosi uživo za zabav građana Capitola.

U 12. okrugu živi Katniss Everdeen koja se
brine za svoju majku i sestru Prim. Od 12. godine  stavljala je više nego jedamput svoje ime u kutiju za izvlačenje. Tako je dobivala dodatno žito i ulje kako bi prehranila obitelj. No Katniss je znala sa svojim prijateljem Galom loviti izvan okruga što je zabranjeno.

Katniss Everdeen

Prim je napunila 12 godina i stavila svoje ime u kutiju za izvlačenje i ona je izvučena. No njezina sestra Katniss se prijavljuje da ju zamijeni dobrovoljno. Natječe se s ljudima koji su se cijeli život pripremali za igre te s Peetom Mellarkom. Pee Mellark je dječak iz 12. okruga koji je potajno zaljubljen u Katniss.

Haymitch Abernathy je pijanac, ali i jedini pobjednik iz 12. okruga koji im je ujedno i mentor. Na kraju je dozvoljeno imati dva pobjednika, ali samo ako su iz istog okruga. To je uspjelo Katniss i Peetu . Koji su na kraju prohodali i cijeli je 12 okrug bio ponosan na njih.

Ovaj film mi je najdraži jer s njim shvatim kako se neki ljudi doslovno bore za život. Film me svaki put dirne u srce, ali nikad ne plačem jer sam ja ipak muško. Koliko god film ima tužnih trenutaka ima i onih sretnijih kao na kraju kada Katniss i Peet prohodaju. Ovaj film svakako preporučam jer je zanimljiv i napet.