Alfred Nobel

Alfred Nobel punim imenom Alfred Bernhard Nobel rođen je u Stockholmu, 21. listopada 1833. godine. Bio je švedski kemičar, pronalazač, filantrop, mirotvorac i industrijalac.

 Znao je reći da je dobročinitelj čovječanstva. U čast Alfreda  Nobela  je nazvan kemijski element nobelij otkriven 1956. g. Bio je sin Immabuel Nobela i Andriette Ahlsell Nobel. Njegov otac je bio pronalazač ( izumio je šperploču), ali bez novca svoje za svoje ideje. Posebno se zanimao za barut, u ono vrijeme praktički jedinog eksploziva, pa je svoje zanimanje prenio na svog sina. Alfred 1842. sa svojom obitelji se preselio u Rusiju, gdje se je otac počeo baviti izgradnjom morskih mina za potrebe vojske Carske Rusije u ratu. S obzirom da se matrijalno stanje obitelji popravilo Alfred i njegova braća su imali najbolje učitelje, iako nisu išli u školu. Alfred je učio jezike i kemiju, a sa 18 godina otišao je na četiri godine u SAD gdje je kraće vrijeme radio i studirao kod John Ericessona.

 Nakon kraja rata 1856.g. obiteljska je ŠTO JE PROPADALOpropadala pa su roditelji sa najmlađim sinom vratili u Švedsku, dok su ostala braća pokušali spasiti pogon. Ludvig Nobel 1859.g. preuzima tvornicu i znatno je proširuje. Alfred se posvetio istraživanju eksploziva, u jako sigurnoj proizvodnji nitroglicerina, gdje vidi zaradu u širokoj industriskoj namjeni. 3. rujna 1864. se dogodila velika eksplozija u kojoj su život izgubili petorica radnika, uključivši najmlađeg Alfredovog brata Emila.

Alfred Nobel

Alfred se nije ženio, ali je imao je dvije velike ljubavi jedna je bila sa barunicom, a druga je sa Australkom. 1865.g. Alfred Nobel je izumio svoj najvažniji izum- detonacijsku kapsulu koja je imala živin fluminat, osjetljiv eksploziv pomoću kojeg je nitroglicerin mogao goriti u svako doba. Taj upaljač bio je samo osnova za svu daljnu tehnologiju eksploziva. 1887.g. dolazi do novog eksploziva koji bio jači od baruta. Kasnije otkriva gelignit (mješavina nitroglicerina i nitroceluloze) koji je bio snažniji i čak se lakše s njim manipuliralo nego s dinamitom. Bio je veuma plodan pronalazač, a o tome rječito govori činjenica da je patentirao čak 335 izuma. ''Predstavili su ga kao 'genija zla', i kao 'trgovca smrću'.

Njegov jedini cilj u životu je bio širiti znanje i pomoći ljudima. Nakon što je umro svoje bogastvo od 31,5 milijuna švedskih kruna je ostavio čovječanstvu. Navodno je oporuku napisao 27.studenog 1895.godine na poderanom komadiću papira. Alfred je umro zbog krvarenja mozga 10. prosinca 1896. godine. Četiri godine nakon njegove smrti utemeljena je Nobelova nagrada.